Mostar, 12 januar/siječanj 2006.


140. SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH:

UTVRĐEN NACRT ZAKONA O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

Donošenje novog cjelovitog Zakona o vrijednosnim papirima koji je Vlada, sa današnje sjednice u Mostaru, u formi Nacrta uputila u parlamentarnu proceduru, proizilazi iz potrebe promjena sada važećeg zakona, uslijed razvoja tržišta kapitala kod nas, kao i njegovog harmoniziranja  sa  istovjetnim zakonom čije je donošenje u proceduri u Republici Srpskoj. Njime se reguliše izdavanje vrijednosnih papira, poslovi s ovim papirima i ovlašteni učesnici na tržištu vrijednosnih papira, promet vrijednosnih papira i javnost rada u ovom prometu, zaštita interesa nositelja prava iz vrijednosnih papira i investitora na tržištu vrijednosnih papira, kao i poslovi Registra vrijednosnih papira u FBiH, te ovlaštenja Komisije za vrijednosne papire FBiH.

Propisani su novi rokovi prijave i trajanja emisije vrijednosnih papira javnom ponudom i utvrđen cenzus za njenu uspješnost koji iznosi najmanje 2/3 uplaćenih vrijednosnih papira u utvrđenim rokovima od ukupnog broja izdatih vrijednosnih papira utvrđenih odlukom o emisiji.  U emisiji vrijednosnih papira putem zatvorene ponude proširen je krug potencijalnih učesnika, tako da pored 40 vanjskih investitora, u ovoj prodaji mogu učestvovati institucionalni investitori, postojeći dioničari i radnici emitenta. Istovremeno, po prvi put se definira emisija vrijednosnih papira stranog izdavatelja, kao i emisija izvan Federacije BiH.

Novopredloženim rješenjima šire je nego do sada regulirano založno pravo na vrijednosnim papirima, kao i zamjena vrijednosnih papira, te u vezi s tim, pooštrena odgovornost emitenta za kršenje postupka provedbe i nepoštivanja utvrđenih rokova.

Proširen je, također, i krug poslova koje mogu obavljati profesionalni posrednici i data mogućnost šireg djelovanja banaka u odnosu na druge učesnike u prometu vrijednosnim papirima. Propisani su novi cenzusi za temeljni kapital i to za brokerske i poslove investicijskog menadžera najmanje 200 hiljada KM, za poslove upravljanja portfeljom i agente izdavanja najmanje 300 hiljada KM, za dilerske i poslove potpore tržištu 500 hiljada i za poslove preuzimaoca izdavanja 800 hiljada KM.

Pored prijeboja i poravnanja uvodi se nova kategorija poslova - pozajmljivanje vrijednosnih papira. Temeljni kapital berze, kao uređenog javnog tržišta, uvećava se na najmanje 500 hiljada KM, dok se druga uređena javna tržišta novca mogu organizirati isključivo kao dionička društva. Za razliku od dosadašnjih rješenja, berza i druga uređena javna tržišta novca moraju imati dozvolu za rad od Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine.

Propisivanjem načina obavljanja poslova s vrijednosnim papirima profesionalnih posrednika iz RS i Distrikta Brčko prošireno je djelovanje ovih posrednika na cijelo područje Bosne i Hercegovine.

U svrhu provedbe zakona predviđene su mjere nadzora koje se kreću od javne opomene, privremene zabrane raspolaganja sredstvima s novčanih računa  i računa vrijednosnih papira do obustavljanja i oduzimanja dozvole za obavljanje ovih poslova. Što se tiče sankcija, za najteže povrede zakona predviđena je krivična odgovornost. Inače, za pravne osobe predviđeni su privredni prijestupi, a za fizička lica prekršajna odgovornost.

 

UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O  IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I SPAŠAVANJU LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća koji je na današnjoj sjednici utvrdila i u parlamentarnu proceduru, po hitnom postupku, uputila Vlada FBiH, rezultat je potrebe da se i ovaj, kao i drugi federalni propisi, usklade sa rješenjima predloženim u okviru reforme odbrane. Naime, ove su promjene direktna posljedica ukidanja Federalnog ministarstva odbrane i prenošenja njegovih nadležnosti na nivo države.

Uz ovo, predložene su izmjene i dopune u cilju preciziranja određenih rješenja na koja je ukazala dosadašnja praksa provođenja zakona. To se odnosi na nadležnost federalnih ministarstava u vezi izrade Procjene ugroženosti za teritoriju Federacije, te federalnog plana i programa iz ove oblasti. Precizirane su i odredbe koje se odnose na poslove organiziranja i provođenja zaštite od požara i vatrogastva, tako da funkcioniraju u okviru sistema  zaštite i spašavanja, te vrši transformacija postojeće službe osmatranja i uzbunjivanja u operativne centre civilne zaštite, prije svega iz razloga što su ova pitanja, kao sastavni dio sistema veza, bila uređena Zakonom o odbrani Federacije BiH koji je prestao da važi.

Uzimajući u obzir stalnu opasnost za život i specifičnosti poslova deminera predložen je poseban dodatak za ove poslove kada se obavljaju na terenu i to u visini od najmanje 50 do 120 posto od osnovne plaće namještenika srednje školske spreme.

Prijedlogom izmjena i dopuna, također je definiran i način rješavanja radno-pravnog statusa deminera kada prestane finansiranje tih poslova od strane Evropske komisije, što je u skladu sa ranije donesenim zaključcima Vlade FBiH.

 

NEPRIHVATLJIVI POSLANIČKI PRIJEDLOZI ZA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O IZVRŠNOM POSTUPKU

Uvažavajući obrazloženje Federalnog ministarstva pravde, Vlada je ocijenila neprihvatljivim i neosnovanim Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku grupe poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

Ocijenjena je uopćenom i nepreciznom predložena dopuna člana 7. Zakona da se od izvršenja izuzme nepokretna i pokretna imovina  i prava Federacije BiH, kantona, gradova i općina koja  je neophodna za izvršavanje poslova od općeg interesa, budući da bi mogla imati za posljedicu da sva potraživanja usmjerena prema imovini i pravima navedenih tijela budu onemogućena uz opravdanje da je u pitanju imovina ili  prava “neophodna za obavljanje poslova od općeg interesa”. Ovo bi bilo u suprotnosti i sa suštinom Zakona o izvršnom postupku čija je intencija brza i efikasna  provedba ostvarenja potraživanja na temelju vjerodostojnih i izvršnih isprava.

Također se cijeni da bi prihvatanje dopune člana 166. Zakona – da se izvršenja mogu provoditi samo ukoliko na računu kod banke odnosna tijela imaju novac koji je određen  budžetom za namirenje potraživanja, dalo ekskluzivno pravo pomenutim tijelima da biraju koji iznos i po kom rješenju o izvršenju će se platiti, što bi ih izuzelo od obaveze da kao i ostali moraju poštivati sudske odluke i rješenja o dozvoli izvršenja.

MIŠLJENJE O NOTI VLADE SR NJEMAČKE

Vlada je dala pozitivno mišljenje o noti  Vlade SR Njemačke kojom se zajednički podstiču i pomažu uspostavljanje jedinstvenog poreznog sistema, reforma privrednog prava, obrazovanja i usavršavanja, te uspostavljanje i unapređenje struktura u omladinskom sektoru, u cilju socijalnog i privrednog razvoja Bosne i Hercegovine.

Za ovu svrhu Vlada SR Njemačke će izdvojiti 3 miliona EUR-a i zadužuje GTZ za sprovođenje projekata. U ovom smislu će se sačiniti ugovori o provođenju i finansiranju projekata između vlada dvije zemlje.

PLAN PRIVATIZACIJE I PROGRAM RADA AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU ZA 2006. GODINU

Vlada je razmatrala i prihvatila Plan privatizacije i Program rada Agencije za privatizaciju FBiH u 2006. godini.

Njima je  predviđena  prodaja preostalog državnog kapitala u 24, od ukupno 61 preduzeća čija je prodaja u nadležnosti Agencije, čime bi se praktično okončala privatizacija komercijalnih preduzeća.

Radi se o kompanijama : “Žica” i  “UNIS iz Sarajeva, “Tvornica kartona i ambalaže”-Cazin, “Carton print“ – Stolac, “Sarajevo osiguranje “, “Stela” i  “Zenit BRO “– Neum, “Energoinvest” d.d. , “Šipad export-import” i “Energoinvest TDS” iz Sarajeva, “Agrokomerc” – Velika Kladuša, “Fabrika duhana“- Mostar, “Krivaja“- Zavidovići, “Aida”- Tuzla, “Fabrika duhana “- Sarajevo, “Aluminij “ – Mostar, veterinarske stanice FBiH, “Vitezit “,  “Željezara Zenica “, “ Fabrika sode “ – Lukavac, “Hepok “ – Mostar, “Soda so holding “ – Tuzla, “ KTK “ – Visoko i “ Hidrogradnja “ iz Sarajeva.   

Plan i program prodaje obuhvataju aktivnosti na pripremi i objavi tendera prema planiranoj dinamici i obimu. Agencija će također koordinirati i aktivnosti na privatizaciji preduzeća koja je u nadležnosti kantonalnih agencija,  a koja se provodi uz tehničku pomoć projekata PTAC.

U 2006. godini je planiran nastavak prodaje u postupku male privatizacije dijelova i imovine preduzeća u sektoru trgovine, ugostiteljstva, usluga i cestovnog prijevoza i ostalog što nije predmet osnovne djelatnosti ili se ne koristi, a u skladu sa Zakonom o privatizaciji preduzeća.  U tom smislu je već iskazan interes za ovakvu prodaju u “ Energoinvestu ”, ” Krivaji “,
“ Elektroprivredi HZ HB “,  “Željeznicama FBiH “ ,  “Agrokomercu “ i “ KTK” -u.

U Agenciji za privatizaciju FBiH za 2006. godinu je planirano da se od prodaje preduzeća ostvari 2,9 miliona KM, a iz ostalih prihoda za njen rad osigura još oko 500 hiljada KM. Rashodi su planirani sa 2,7 miliona KM.

NASTAVLJEN RAST JAVNIH PRIHODA

Zaključno s jedanaestim mjesecom, u Federaciji BiH je, na ime javnih prihoda, u prošloj godini ostvareno ukupno 4.000.656.374 konvertibilne marke, što je pet posto više nego u istom razdoblju 2004. godine, navodi se u danas usvojenoj Inoformaciji o ostvarenim i raspoređenim javnim prihodima za razdoblje siječanj-studeni 2005. godine.

Od ovog iznosa, na izvorne pihode FBiH odnosi se 944.988.500 KM, što je na razini 2004. godine, dok su kantonalni i općinski proračuni ukupno ostvarili devet posto bolji rezultat, odnosno 1.612.448.830 KM. Fondovima je pripalo 1.370.501.222 KM, a federalnim i ostalim korisnicima 107.943.721 KM.

U odnosu na jedanaestomjesečno razdoblje 2004. godine, najveće povećanje od 17 posto imao je Sarajevski kanton, a slijede Zeničko-dobojski i Tuzlansko-podrinjski s 12 posto. Jedino je Kanton 10 imao šest posto slabiji rezultat.

Od siječnja do studenog 2005. godine zavodima zdravstvenog osiguranja u FBiH doznačeno je 546.152.042 KM, zavodima za zapošljavanje 72.036.809 KM, a Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje 752.312.371 KM.

 

O PRIPREMAMA ZA IZGRADNJU IKT MAGISTRALE BIH

Vlada je, na temelju Informacije o realizaciji zaključaka o potrebi izgradnje  informaciono-komunikacijske magistrale u Bosni i Hercegovini na postojećoj željezničkoj infrastrukturi, podržala aktivnosti na pripremi ovog projekta ( fiber optički i transmisioni sistem putem osnivanja posebnog društva).

S tim u vezi, Vlada je dala saglasnost Željeznicama FBiH i Dioničkom društvu BH Telecom iz Sarajeva da sa austrijskom kompanijom iz Beča TEAM SYSTEM INFOCOM SERVICES Gmbh zaključe ugovor o osnivanju društva za realizaciju projekta na postojećoj željezničkoj infrastrukuri. Ovaj ugovor treba da ostane otvoren i za  priključivanje HT Mostar, Telecom RS i drugih zainteresiranih.

Predviđena izgradnja savremene okosnice informacione mreže koja će povezati čitav teritorij naše zemlje, omogućila bi zadovoljenje potreba u sektoru informacijskih komunikacija operatera fiksne i mobilne telefonije, željezničkih i drugih kompanija.
Za praćenje priprema za realizaciju projekta zaduženo je Federalno ministarstvo prometa i komunikacija koje će o realiziranom redovno obavještavati Ministarstvo komunikacija i transporta BiH.

O DODATNOM ZADUŽENJU KANTONA PO KREDITU OPEC-a

Vlada je nakon razmatranja Informacije Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke o realizaciji sredstava kredita OPEC-a, usvojila Odluku o prihvatljivosti novog zaduženja kantona po ovom osnovu. Riječ je o 3.280.800,00 dolara slobodnih neangažovanih sredstava iz ovog kredita namijenjenog izgradnji školskih objekata, jer Srednjobosanski i Kanton Sarajevo i, pored svih nastojanja, nisu potpisali ugovore o preuzimanju zaduženja po ovom kreditu kod Investicijske banke FBiH.

Cijeneći potrebnim da se ova sredstva angažiraju u predviđene svrhe kako bi se u roku realizirao kredit OPEC-a u cijelosti, odlučeno je da se pomenuti iznos raspodijeli za izgradnju školskih objekata na području Hercegovačko-neretvanskog, Tuzlanskog, Unsko-sanskog, Posavskog, Zeničko-dobojskog i Kantona 10 u obliku dodatnog zaduženja po ovom kreditu, o čemu će odgovarajuće odluke donijeti kantonalne vlade.

KADROVSKA PITANJA

 Sukladno odluci Vijeća ministara BiH kojom je Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša zaduženo da prati i aktivno učestvuje u aktivnostima koje proizilaze kao obaveza u saradnji sa Sekretarijatom Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti
(UN CBD), Vlada je prihvatila prijedlog da federalni ministar prostornog uređenja i okoliša Ramiz Mehmedagić predvodi delegaciju Bosne i Hercegovine na predstojećem sastanku Konferencije članica ove konvencije koji će se održati u martu mjesecu ove godine u Brazilu.

U okviru reforme javne uprave predstoji rad na izradi Strategije za reformu javne uprave i Akcionog plana za implementaciju Strategije, za šta je potrebno obezbijediti bolji sistem koordinacije na nivou zajedničkih i entitetskih institucija posebno u pitanjima koja se odnose na evropsku integracionu strategiju i politike, te usklađivanje zakonodavstva. Stoga su danas, ispred Vlade Federacije BiH, za koordinatora za reformu javne uprave imenovani Ante Čavar, a za članove radnih grupa za izradu Strategije reforme javne uprave u BiH Milenko Lepušina, Željko Silađi, Emir Silajdžić, Enver Išerić, Fuad Živojević i Raska Bračković Denjalić. Koordinator za reformu javne uprave, kao predstavnik Vlade u cjelokupnom procesu reforme javne uprave imat će zadatke u vođenju samog procesa reforme, odnosno upravljanju i koordiniranju rada predstavnika radnih grupa.

 

Sjednica Vlade FBiH je završena u  12, 00 sati.